Kako najjeftinije primiti uplatu iz inostranstva


Prenos sredstava, bilo preko tekućih računa u komercijalnim bankama ili putem raznih servisa za transfer novca, jeste dominantan način transakcija danas, budući da ima ogroman udeo u ekonomiji kako na globalnom nivou, tako i u Srbiji. Slanje novca unutar jedne države zna biti dosta zahtevan proces, pre svega zbog administrativnih peripetija, dok se situacija sa prenosom sredstava dodatno komplikuje kada priliv dolazi iz inostranstva i to iz više razloga među kojima su najčešći: velike provizije, duple konverzije i porezi. 

Uvidom u relevantne izvore i konkretna lična iskustva koja se mogu naći na internetu, u nastavku teksta će biti izdvojeni oni najpopularniji, ali i prema rečima osoba koje su se našle u ovoj situaciji, najjednostavniji  i najpovoljniji načini za primanje novca iz stranih zemalja.

Kako primiti novac iz inostranstva preko servisa Paypal

Obrađeni izvori ukazuju da je neophodno da korisnik ima račun u nekoj domaćoj banci, kao fizičko ili pravno lice, da bi mogao da povuče novac sa ove platforme. Pre samog otvaranja računa, preporučljivo je da prvo korisnici provere da li određena banka naplaćuje proviziju za prijem novca preko PayPala, zato što to varira od banke do banke i podložno je promenama. 

Na grupi PayPal Srbija, koja broji više od 20.000 članova, može se pronaći tabelarni prikaz preko kojeg korisnici mogu da se informišu kako određene banke posluju s PayPal-om. Članovi grupe redovno ažuriraju ovu tabelu, međutim, iz dodatnog opreza se savetuje se provera ovih informacija u konkretnoj banci u kojoj korisnik ima račun.

Kako je istaknuto u grupi, pojedine banke koje solidno funkcionišu sa PayPal-om daju Visa kartice uz devizni račun, te ne naplaćuju proviziju kada je u pitanju primanje sredstava. Neke od njih su: Banca Intesa, Credit Agricole, Komercijalna banka, Raiffeisen, Unicredit i Poštanska štedionica.

Kada su u pitanju pravna lica i preduzetnici, situacija je, kako kažu korisnici, identična, samo je potrebna Visa Buissness kartica koja je vezana za devizni račun firme. Članovi grupe su takođe istakli da Unicredit i Raiffeisen banke vezuju kartice za devizni račun, pa se pravno lice može dogovoriti sa njima oko kursa za velike iznose prilikom prodaje deviza. Međutim, druge banke sredstva knjiže na dinarski račun vezan za poslovnu karticu po svojim kursevima, koji su neretko nepovoljni.

Provizija platforme PayPal na ostvarene uplate na korisnički nalog kreću se od 3,8% do 5,2%, u zavisnosti od zemlje uplatioca. Primera radi, kada pojedinac iz Sjedinjenih Država pošalje 200 američkih dolara fizičkom licu u Srbiji preko PayPal-a, provizija je 4,55%. Dakle, u tom slučaju primljena suma iznosi 190,9 dolara.

Primanje sredstava preko platforme Payoneer

Prema dostupnim informacijama, za registraciju na ovoj platformi takođe je potreban devizni račun u lokalnoj banci. Kako je navedeno na sajtu ove platforme, korisnici Payoneera mogu da imaju namenski tekući račun za prijem sredstava od klijenata putem lokalnog bankovnog transfera iz sledećih zemalja: 

  • Sjedinjene Američke Države
  • Velika Britanija
  • Japan
  • Kanada
  • Australija
  • Meksiko
  • Zemlje članice EU

Na ovaj način se, kako izvori navode, primljen novac direktno prosleđuje na Payoneer nalog korisnika, koji može, u zavisnosti od svojih potreba, da upotrebljava npr. dolarski namenski račun za prijem sredstava od klijenata iz Sjedinjenih Država, namenski račun za prijem novca u jenima za klijente iz Japana, namenski račun za prijem novca u evrima za klijente iz Evropske unije i slično.

Izvori sugerišu da kada je reč o proviziji, ona ne postoji za prijem novčanih sredstava preko namenskog računa u sledećim valutama:

  • Evro (EUR)
  • Britanska funta (GBP)
  • Japanski jen (JPY)
  • Australijski dolar (AUD)
  • Kanadaski dolar (CAD)

Međutim, korisnici kažu da za prijem putem namenskog dolarskog (USD) računa provizija iznosi od 0 do 1%.

Jedna od prednosti ovog servisa, koja se pominje u diskusijama korisnika ove platforme, jeste mogućnost automatizovanog prijema sredstava ako su zarađena na frilens platformama koje su u partnerskom odnosu sa Payoneerom, kao što su 99designs, iStock, Upwork, Airbnb, Envato, Amazon, Fiverr, Shutterstock i sl.

Kako naglašavaju korisnici, Payoneer ne naplaćuje proviziju za prijem novca sa ovih platformi, međutim, moguće je da one naplate određenu sumu prilikom isplate. Iznos provizije u tom slučaju varira od platforme do platforme. Kako takođe ističu, reč je obično o nekoliko dolara, ali za određene provizija može da ide i do 10% zarađenog iznosa.

Korisnici mogu da prime novac i od drugih Payoneer korisnika i u tom slučaju nema provizije. Prema navodima korisnika, transakcije su istog momenta obrađene i dostupne su u američkim dolarima, evrima, britanskim funtama i japanskim jenima.

Takođe, sredstva koja Payoneer korisnici primaju iz inostranstva, mogu da proslede na EUR ili USD devizni račun u svojoj domaćoj banci, bilo da je u pitanju privatni ili račun firme. Kako se može naći u onlajn diskusijama, provizija u tom slučaju ne bi trebalo da iznosi više od 2% za iznose veće od 500 dolara.

Dakle, ukoliko pojedinac iz SAD šalje 1000 dolara, na deviznom računu može biti povučeno 980. Sa druge strane, za uplate manje od 500 evra, Payoneer fiksno skida 10 dolara za povlačenje novca na devizni račun. Drugim rečima, ako neko pošalje 400 dolara iz Sjedinjenih Država na Payoneer nalog, iznos koji će biti prosleđen na devizni račun jeste 390 dolara.

Veće provizije se obično javljaju kod podizanja novca u domaćim bankama ili bankomatima, a konkretan iznos provizije varira od banke do banke. S tim u vezi, treba pomenuti opciju „bez konverzije” koju pojedini bankomati nude. Ta varijanta podrazumeva da se konvertovanje iz valute Payoneer kartice  u valutu koja se podiže, izvrši po zvaničnom Mastercard kursu, koji je, kako pojedini korisnici ove platforme tvrde, skoro kao srednji kurs NBS. Bez pomenute opcije, banka vlasnik bankomata vrši konverziju po svom, često nepovoljnom, kursu. Kako takođe naglašavaju, Telenor/Mobi, UniCredit, Addiko, Halkbank i ProCredit bankomati nemaju dodatnu proviziju banke, te korisnici mogu da podignu primljene iznose bez dodatnih gubitaka.

Prenos novčanih sredstava preko servisa Wise (nekadašnji TransferWise)

Ovaj servis mogu koristiti i fizička i pravna lica, a često se navodi na forumima kao najpovoljniji način za primanje novca iz inostranstva. Razlog za to su niske naknade za vršenje transfera. Prema dostupnim informacijama, Wise ima tekuće račune u svim državama u kojima posluje, pa tako, ukoliko korisnik želi da pošalje novac npr. u Australiju, Wise će tu transakciju pokrenuti sa svog asutralijskog računa. 

Dakle, Wise zapravo funkcioniše kao neka vrsta posrednika. Ovakav sistem omogućava da pošiljalac plati minimalnu naknadu za transfer, dok primalac sa druge strane ne plaća ništa. Kako izvori sugerišu, primalac ne mora da otvara nalog preko Wise servisa, međutim, kao i kod drugih platformi sličnog tipa, mora da ima devizni račun u nekoj domaćoj banci. Da bi korisnik mogao da primi i podigne novac, treba da traži od svoje banke instrukcije, odnosno IBAN i SWIFT kod. Novac, kako korisnici naglašavaju, može stigne na račun u roku od nekoliko časova ili nekoliko dana, zavisno od domaće banke. Takođe, provizije su znatno niže nego kod sličnih platformi, a visina pre svega zavisi od iznosa koji se šalje. Primera radi, za veće uplate, npr. od 500e, provizija navodno iznosi od 2 do 3 evra.

Prednost ove aplikacije, kako ističu korisnici, jeste to što za odabrani iznos odmah prikaže pošiljaocu kolika je provizija. Dostupna je i informacija o tome koliko bi iznosila za tu istu cifru na drugim servisima kao što su Western Union, tako da korisnici imaju mogućnost da uporede sume.

Kriptovalute

Budući da kriptovalute, poput Bitcoina i Etheriuma, predstavljaju anoniman i decentralizovan način za prenos sredstava, mnogi pojedinci na formumima preporučuju upravo njih kada se govori o primanju novca iz inostranstva. Međutim, prošle godine su kriptovalute regulisane Zakonom o digitalnoj imovini, koji nalaže plaćanje poreza od 15% na kapitalnu dobit prilikom njihove prodaje, dok se na poklon kriptovalute plaća porez od 2,5%. U svakom slučaju, pošto kriptovalute funkcionišu nezavisno od centralizovanih instituacija, za pojedine je ovo privlačnija opcija od banaka.

Korisni saveti

  • Korisnici gorepomenutih servisa treba da imaju na umu da kada primaju novac iz inostranstva, posebno veće sume, banke mogu tražiti izjave kao dokaz da nije u pitanju pranje novca i finansiranje terorizma.
  • Takođe se preporučuje da redovno prate situaciju sa provizijama i konverzijama u svojim konkretnim bankama, budući da su takve stvari podložne promenama.
  • Savetuje se i konsultovanje sa sajtom Narodne Banke Srbije oko visina troškova i naknada koje se naplaćuju prilikom prijema novca iz inostranstva.
  • Isto tako, poželjno je da korisnici detaljno pređu uslove korišćenja gorenavedenih platformi (Terms and Conditions).

Izvori:

https://www.reddit.com/r/finansije/comments/rzzthn/oporezivanje_freelance_zarade_pored_redovnog_posla/

https://www.reddit.com/r/finansije/comments/sa3ysw/primanje_novca_iz_inostranstva/?sort=new

https://www.politika.rs/sr/clanak/381409/Ekonomija/Za-uplatu-iz-inostranstva-banka-trazi-izjavu-o-poreklu-novca

https://www.westernunion.com/rs/sr/frequently-asked-questions/faq-bank-account.html

https://www.reddit.com/r/serbia/comments/kbm3mq/pitanja_vezana_za_transfer_novca/

https://ivanzna.com/payoneer-servis-prijem-novca-iz-inostranstva/

https://www.reddit.com/r/serbia/comments/n37ylp/cao_svima_imam_jedno_pitanje_koja_je_najbolja/?sort=new

https://www.reddit.com/r/serbia/comments/1njta7/how_to_send_money_to_serbia/

https://mojeiskustvo.org/da-li-je-wise-bezbedan-za-transfer-novca/

https://mojeiskustvo.org/saljete-novac-iz-inostranstva-evo-kako-da-ustedite-na-provizijama/

https://www.reddit.com/r/finansije/comments/otkmge/transferwise_kako_funkcionise_zasto_ga_koristiti/

https://www.yufinance.rs/2021/03/26/%D0%BA%D0%B0%D0%BA%D0%BE-%D1%84%D1%83%D0%BD%D0%BA%D1%86%D0%B8%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D1%88%D0%B5-paypal-%D1%83-%D1%81%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B8/


Leave a Reply